Dnevnik jednog Hrvata
O T P O R
Novine
Web portali
  • www.index.hr
  • www.net.hr
  • www.javno.hr
  • www.sutra.hr
Politički blogovi
  • Pollitika.com
Anketa
Što mislite o ovoj vladi?




HDZ ekonomija
Nema zapisa.
P o l l i t i k a
Nema zapisa.
Shoutbox
2.1.2018. 17:05 :: Resep Tradisional Mengobati Wasir Dalam dan Wasir Luar Tanpa Operasi
Sedia Obat Wasir ambeien herbal de nature Indonesia Hub:085326798786 tlp/sms OK
2.1.2018. 17:05 :: Gejala Ambeien yang Perlu Diwaspadai dan Cara Mengobatinya
Sedia Obat Wasir ambeien herbal de nature Indonesia Hub:085326798786 tlp/sms OK
2.1.2018. 17:05 :: Trik Mengobati Wasir Luar dan Wasir Dalam Agar Tidak Semakin Parah
Sedia Obat Wasir ambeien herbal de nature Indonesia Hub:085326798786 tlp/sms OK
2.1.2018. 17:05 :: Kenali Tanda-Tanda Ambeien Sejak Dini dan Pengobatannya
Sedia Obat Wasir ambeien herbal de nature Indonesia Hub:085326798786 tlp/sms OK
2.1.2018. 17:05 :: Obat Wasir Berdarah Tradisional Yang Dapat Dibuat Sendiri
Sedia Obat Wasir ambeien herbal de nature Indonesia Hub:085326798786 tlp/sms OK
2.1.2018. 17:05 :: Cara Alami Obati Ambeien yang Sudah Keluar Tanpa Operasi
Sedia Obat Wasir ambeien herbal de nature Indonesia Hub:085326798786 tlp/sms OK
3.1.2018. 5:08 :: Apa Penyebab Dari Tumbuhnya Jengger Ayam Di Peler?
Cari KONDILOMA KUTIL KELAMIN HERBAL WHATSAPP 08386 222 2200 tlp/sms OK
3.1.2018. 5:09 :: Tanda Gejala Kutil Kelamin Di Buah Zakar Peler
Cari KONDILOMA KUTIL KELAMIN HERBAL WHATSAPP 08386 222 2200 tlp/sms OK
3.1.2018. 5:09 :: Inilah Obat Yang Pas Untuk Kutil Peler/Buah Zakar
Cari KONDILOMA KUTIL KELAMIN HERBAL WHATSAPP 08386 222 2200 tlp/sms OK
3.1.2018. 5:09 :: Cara Menghilangkan Kutil Pada Peler Tanpa Bantuan Dokter
Cari KONDILOMA KUTIL KELAMIN HERBAL WHATSAPP 08386 222 2200 tlp/sms OK
3.1.2018. 5:09 :: Nama Produk Herbal Dan Salep Untuk Kutil Di Anus
Cari KONDILOMA KUTIL KELAMIN HERBAL WHATSAPP 08386 222 2200 tlp/sms OK
3.1.2018. 5:09 :: Pengobatan Kutil Kelamin Pada Anus Tanpa Dokter
Cari KONDILOMA KUTIL KELAMIN HERBAL WHATSAPP 08386 222 2200 tlp/sms OK
3.1.2018. 5:09 :: Beginilah Penyakit Kutil Pada Anus Laki Laki
Cari KONDILOMA KUTIL KELAMIN HERBAL WHATSAPP 08386 222 2200 tlp/sms OK
3.1.2018. 5:09 :: Jenis Obat Yang Dipakai Untuk Menghilangkan Kutil Dubur
Cari KONDILOMA KUTIL KELAMIN HERBAL WHATSAPP 08386 222 2200 tlp/sms OK
3.1.2018. 5:09 :: Muncul Gejala Daging Tumbuh Mirip Kutil Pada Dubur
Cari KONDILOMA KUTIL KELAMIN HERBAL WHATSAPP 08386 222 2200 tlp/sms OK
4.1.2018. 10:58 :: Tanda Gejala yang Sering Muncul Saat Wasir Ambeien
Sedia Obat Wasir ambeien herbal de nature Indonesia Hub:085326798786 tlp/sms OK
4.1.2018. 10:58 :: Obat Salep Untuk Benjolan wasir Dan Anus Bengkak
Sedia Obat Wasir ambeien herbal de nature Indonesia Hub:085326798786 tlp/sms OK
4.1.2018. 10:58 :: Cara Menghilangkan Benjolan Ambeien Tanpa Harus Operasi
Sedia Obat Wasir ambeien herbal de nature Indonesia Hub:085326798786 tlp/sms OK
4.1.2018. 10:58 :: Tips Menghilangkan Benjolan Ambeien Yg Masih Kecil
Sedia Obat Wasir ambeien herbal de nature Indonesia Hub:085326798786 tlp/sms OK
4.1.2018. 10:58 :: Bisakah Mengobati Wasir Tanpa Obat Kimia?
Sedia Obat Wasir ambeien herbal de nature Indonesia Hub:085326798786 tlp/sms OK
4.1.2018. 10:58 :: Anus Sakit Muncul Benjolan Wasir saat Poop
Sedia Obat Wasir ambeien herbal de nature Indonesia Hub:085326798786 tlp/sms OK
4.1.2018. 10:58 :: Nama Produk Obat Wasir Bengkak di Sertai Darah
Sedia Obat Wasir ambeien herbal de nature Indonesia Hub:085326798786 tlp/sms OK
4.1.2018. 10:58 :: Wasir Bengkak Parah Dan Berdarah Apakah Harus Operasi?
Sedia Obat Wasir ambeien herbal de nature Indonesia Hub:085326798786 tlp/sms OK
4.1.2018. 10:58 :: Tips Dan Solusi: Benjolan Wasir Dekat Lubang Pantat Perih
Sedia Obat Wasir ambeien herbal de nature Indonesia Hub:085326798786 tlp/sms OK
4.1.2018. 10:58 :: Cara Alami Obati Ambeien yang Sudah Keluar Tanpa Operasi
Sedia Obat Wasir ambeien herbal de nature Indonesia Hub:085326798786 tlp/sms OK
5.1.2018. 5:40 :: Kutil Kelamin Dubur Penyebab Dan Gejalanya
info pengobatan kutil kelamin herbal hubungi 085326798786 tlp/sms OK
5.1.2018. 5:40 :: Beginilah Ciri Ciri Kutil Kelamin Di Anus?Pria
info pengobatan kutil kelamin herbal hubungi 085326798786 tlp/sms OK
5.1.2018. 5:40 :: Langkah Pertama Menghilangkan Kutil Di Anus (Non?Operasi)
info pengobatan kutil kelamin herbal hubungi 085326798786 tlp/sms OK
5.1.2018. 5:41 :: Kutil Pada Lubang Anal Termasuk Penyakit Kelamin?kah?
info pengobatan kutil kelamin herbal hubungi 085326798786 tlp/sms OK
5.1.2018. 5:41 :: Beraneka Rupa Gejala Penyakit Kutil Anus Pria?Remaja
info pengobatan kutil kelamin herbal hubungi 085326798786 tlp/sms OK
HR. J a v n o . c o m
Nema zapisa.
Crna kronika
Nema zapisa.
Podržite nas
Nema zapisa.
Blog
ponedjeljak, ožujak 14, 2011
Nikšu Spremića, dobitnika Rektorove i Dekanove nagradu za izvrsnost Sveučilišta u Zagrebu, iziritirala je reakcija premijerke Jadranke Kosor i HDZ-a na kritike Washington Timesa, pa je i sam Vladi uputio oštro pismo. Hrvatski student s Oxforda Nikša Spremić , kandidat za magisterij iz ekonomske i društvene povijesti na Sveučilištu Oxford u Ujedinjenom Kraljevstvu, uputio je premijerki Jadranki Kosor otvoreno pismo koje prenosimo u cijelosti.

 

Poštovana gospođo Kosor,

motiviran Vašom reakcijom na članak gospodina Jeffreya T. Kuhnera u Washington Timesu, kao i službenim priopćenjem za javnost Hrvatske Demokratske Zajednice, osjećam potrebu reagirati. Štoviše, to mi nalaže moja kršćanska savjest, iskrena ljubav prema hrvatskoj domovini te osjećaj pravednosti i poštenja koji su mi svojim predanim radom i brižnom skrbi usadili moji skromni i radini roditelji.

Gospodin Kuhner pogodio je svojim člankom u srž problema i izvrsno okarakterizirao Vašu autoritativnu maniru vladanja, plitke političke aspiracije, neuspjeli ekonomski i gospodarski program (ako se u slučaju HDZ-ove vlade o bilo kakvom zadanom programu uopće može i govoriti), te Vašu neutaživu glad za moći. Kuhnerova analiza struktura vlasti u Hrvatskoj je sjajna, a njegov opis Hrvatske kao "mafijaške države HDZ-a" i više je nego blizu istini. Ta o tome već i vrapci na grani pjevaju. Korisno je ovdje dodati i termin koji je uzoriti kardinal Josip Bozanić upotrijebio u hrvatskom političkom diskursu prije nekoliko godina: Hrvatska Demokratska Zajednica s Vama na čelu jest, cijenjena gospođo Kosor, srž svega "grijeha struktura" koji Lijepu Našu progoni od ranih 1990-ih.

Po običaju koji je u praksi još od "zelenih i žutih vragova" Franje Tuđmana, Vi ste, draga premijerko, ovaj članak uglednoga američkoga novinara s lakoćom otpustili, nazivajući J. T. Kuhnera mrziteljem Hrvatske i običnim lažljivcem. Smatrali ste da je to sasvim dovoljno. Paradoksalno je, voljena naša premijerko, to da su upravo Vaša smiješna reakcija i ridikulozno HDZ-ovo priopćenje za javnost najbolji dokazi koji sjajno potkrjepljuju točne tvrdnje gospodina Kuhnera. Vi niste ponudili niti jedan argument kojim biste pobili tvrdnje ovoga respektabilnoga kolumnista. Uhvatili ste se samo plitkoga nacionalizma i jeftinog "hebrangovskog" rječnika o napadima na "ljubljenu nam domovinu Hrvatsku." Trunčica Vam je samo nedostajala da Kuhnera usporedite s Miloševićem, Šešeljem ili nekim drugim agresorom na naš antemurale Christianitatis. Tužno je, gospođo Kosor, da ne prepoznajete činjenicu da ste najveći mrzitelj Hrvatske upravo Vi i zlokobna Hrvatska Demokratska Zajednica.

Vi ste našu zemlju opustošili, Vi ste Lijepu Našu opljačkali, Vi ste nas ostavili na koljenima! Nije Hrvatska nikada, pa ni u najcrnjim vremenima razapetosti između Pešte i Beča, imala većega neprijatelja nego što ga ima u Vama i u vašoj nakaradnoj stranci. Hrvatska je, zbog Vas i Vaše nesposobnosti, opet "suha kao prut, na uzničkome zidu, zidu srama." Istinu - čistu, cjelovitu, bolnu istinu - je izrekao gospodin Kuhner. Vi ste, poštovana premijerko, nesposobni aparatčik (s jeftinom politološkom diplomom tko zna koje kumrovečke škole) – bijedni smušenjak koji u društvu tolikih gnusnih i pokvarenih ljudi kroji hrvatsku politiku. Vi ste osoba s vrlo malo znanja i vještina: osoba koja znade koristiti samo kružne i isprazne definicije problema koje su Vaš naučili još u partijskim vremenima Engelsa, Lenjina i Marksa. O ekonomiji nemate pojma. Ona je za Vas terra incognita. Štoviše, kruna Vaše ekonomske spoznaje je zastarjeli samoupravni socijalizam Edvarda Kardelja.

Uza sve to, Vi ste, draga moja, smiješna čelnica države koja ne poznaje niti jedan strani jezik. Vi ste slabo izobražena polumeštrica koja Hrvatsku sramoti fotografirajući se na bolno stečenim hrvatskim granicama s mađarskim turistima koji bolje od Vas poznaju engleski jezik. Vi ste ona koja naivno upitkuje američkoga predsjednika da joj se potpiše na jelovnik i ona koja ne zna slovkati EBRD (European Bank for Reconstruction and Development). Ne treba mi za ove tvrdnje, gospođo Kosor, previše argumenata. Vi ste svojim predanim radom sve ovo već dokazali. Dovoljno je pogledati našu dragu zemlju koju ste Vi doveli na razinu nerazvijenosti Trećega svijeta.

Pogledajte samo broj nezaposlenih u Hrvatskoj, pogledajte samo prosječne hrvatske plaće, uprite pogled u rastući broj hrvatskih prosjaka i siromaha. Pogledajte, ako imate imalo srama, statistike o hrvatskoj ekonomiji i nerazvijenosti našega cjelokupnog gospodarstva. Pogledajte naše "rejtinge" o korupciji, neučinkovitoj administraciji, potkupljivom sudstvu i prenagomilanoj državnoj upravi.

Udostojte se, za milost Božju, sići s toga jeftinoga trona nedodirljivosti koji ste si u samoobožavanju podigli na Markovome trgu, i siđite među hrvatski puk: tužan, depresivan, gladan. Gladna diktatorice, hrvatski Tarkvinije Oholi, pogledaj na bijedni plebs kojega bacaš na koljena pred oltarom svoga samoobožavanja. Pokloniče neukusnih broševa, idolu svega promašenoga, shvati da nam te je dosta! Dosta nam je tvoga laganja, tvojih jeftinih trikova, tvoje nesposobnosti! Dobri moj Bože! Kada se sjetim činjenice da se moj požrtvovni otac godinama borio za Hrvatsku na najtežim hrvatskim bojišnicama, a moja draga majka brižno u dubrovačkim skloništima čuvala mene i mojega brata za vrijeme najgorega granatiranja, onda mi teško, cijenjena gospođo Kosor, pada Vaš jeftini nacionalizam i pozivanje na "obranu domovine."

Onda mi teško pada da jednoga američkoga novinara koji Vam je sasuo prašinu u lice nazivate lažljivcem i običnim mrziteljem Hrvatske. Ma s kojim pravom, uvažena damo? Lijepo je takve poput Vas davne 1775. okarakterizirao Samuel Johnson kada je glasno rekao da je "nacionalizam zadnje pribježište nitkova!" Kada u svome srcu prizovem kršćanske osjećaje i iskrena vjerska čuvstva, onda mi mač probada srce kada Vas, tek recentno obraćena ovco stada Gospodnjega, vidim kako jeftino odlazite u Sinj kupovati glasove birača - moleći se u sinjskom svetištu i nadajući se da će Majka Božja, umjesto Vas, spasiti hrvatsku ekonomiju i pomoći nam da izađemo iz krize.

Usudim se, vladarice hrvatskoga puka, suvremena naša Trpimirovićko, reći da to nije zadaća Majke Božje, nego Vaše uvažene vlade. Usijana šećerna glavo, shvati da nam je jasno da je car(ica) gol(a)! Nije nam samo jasno kako se svoje golotinje ne srami! Još samo nekoliko rečenica, draga moja premijerko, o tome zbog čega sam Vam odlučio napisati ovo skromno pismo. Ja sam mladi Hrvat (tek 23-godišnjak) koji je svojim poniznim radom uspio osigurati punu stipendiju i otići na studij u Ameriku (Duke University, USA), a potom na Sveučilište Oxford (Ujedinjeno Kraljevstvo). Odgojen sam u malom hrvatskom seocetu na samoj granici s voljenim susjedima (Vitaljina) i usađene su mi vrijednosti rada, marljivosti, poniznosti i bogobojaznosti. Usađena mi je i ljubav prema Bogu, domovini i mome hrvatskom narodu. I dok iz te perspektive gledam na Hrvatsku iz daleke Britanije, dolaze mi suze na oči.

Teško mi je gledati, cijenjena gospođo, kako razarate "sva blaga što Višnji nam Bog je d'o!" Teško mi je shvatiti čemu takva samodopadnost, okrutnost, neosjetljivost, gnušajuća nesposobnost? Gdje je izvorište Vaše nesmiljene tiranije? Još je tužnije, gospođo Kosor, što ste Vi prejaki. Oporba (komunisti, kako ih Vi zovete) kao da ne postoji. Crkva u Hrvata šuti. Uzoriti se zatvorio na Kaptolu, biskupi su nijemi, tek pokoji svećenik progovori. Studenti se bune, ali ne marite Vi za njih puno. Vama je samo do novca, stanova na Ravnicama, i moći. Želio sam, draga moja premijerko, uputiti ovih nekoliko riječi da olakšam svoju savjest. Znam ja da neće one mnogo toga promijeniti. Za promjenu trebaju desetljeća. A voljena moja domovina još nema dovoljno ljudskog potencijala da se bori protiv Scile i Haribde koju je brižljivo dojio pater patriae iz Velikoga Trgovišća.

Znajte, gospođo Kosor, da će jednom doći vrijeme kada će Vas suditi povijest. Kamo sreće da tada, kao velikan našega naroda, dobri nadbiskup Alojzije Stepinac, možete pred tim sudom mirno reći: "Moja je savjest čista!" Bojim se da će Vama više pristajati sudbina Doriana Graya: propast u oholosti! Poput Matoša u Parizu, ja bih u svojoj oxfordskoj sobici umro kad mi "oči ne bi sanjale budne" i kad ne bih znao da nas još uvijek ima dovoljno koji želimo našoj Hrvatskoj dobro i koji ćemo svoje talente upotrijebiti Bogu na slavu, a bratu čovjeku na korist.

S ovom Vas mišlju, cijenjena gospođo Kosor, pozdravljam. Pozdravljam Vas u nadi da će Vaš teror (uskoro) prestati i da će Hrvatska za deset ili dvadesetak godina biti jedna drugačija zemlja – zemlja koja će Vas se sramiti i koja će misao o Vama svesti na šturu natuknicu u Hrvatskom enciklopedijskom rječniku.

hrvatskobratstvo @ 07:40 |Komentiraj | Komentari: 4 | Prikaži komentare
srijeda, studeni 24, 2010
Mjesecima slušamo najave o rekonstrukciji Vlade, o tome tko bi sve od ministara mogao otići, ali nikako da odu. Nije ni čudo. Tko je danas lud uvaliti se u najomraženiju Vladu u hrvatskoj povijesti? Sudjelovanje u rekonstruciji ovakve Vlade liči na političko samoubojstvo.

Mladi i ambiciozni bi se potrošili, etablirani kompromitirali, a oni iskusniji nepotrebno osramotili. Kome treba nešto takvo godinu dana prije redovnih izbora, u grozomornoj gospodarskoj situaciji, u garnituri koja ne omogućava samostalnost, piše Tomislav Klauški za INDEX.HR

hrvatskobratstvo @ 08:06 |Komentiraj | Komentari: 7 | Prikaži komentare
četvrtak, studeni 11, 2010
Guverner HNB-a Željko Rohatinski ipak je u srijedu došao u Opatiju na savjetovanje ekonomista, iako nije aktivno sudjelovao na savjetovanju. No, novinarima je otkrio nimalo optimistične poruke iz Europske središnje banke, koje još nije prenio Vladi jer – nije imao priliku.

Guverner Rohatinski kazao je novinarima da čelnik Europske središnje banke (ECB) Jean-Claude Trichet ni približno nije tako optimističan (kao vladajući) glede ekonomskog napretka Hrvatske, piše Novi list.

Štoviše, prenio je Rohatinski, Trichet mu je u sklopu njihova zadnjeg redovnog sastanka poručio da u ovakvim uvjetima – zemlja ide ravno u katastrofu. "Na redovnom godišnjem sastanku predsjednika ECB-a sa mnom, kao guvernerom središnje banke zemlje kandidata, Trichet je kazao da s ovakvim rastom jediničnih troškova rada i fiskalnog deficita, u kombinaciji sa stabilnim tečajem, zemlja ide ravno u katastrofu. Katastrofa je možda presnažna riječ, ali je smjer, trend kretanja jasan", kazao je Rohatinski, dodajući da Trichet pritom nikako ne misli da treba mijenjati tečaj.

Poruku čelnika ECB-a, kazao je, još nije stigao prenijeti Vladi, nije bilo prilike, budući da već dulje vrijeme s Vladom nije u kontaktu. Kao i Rohatinski, sličan problem navodno ima i misija MMF-a, koja se nalazi u redovnom posjetu Hrvatskoj, ali ne može do premijerke, ni ministra financija.

Rohatinski je još naglasio kako, s obzirom na stupanj euriziranosti ukupne ekonomije, te visinu vanjskog i valutno indeksiranog domaćeg duga, stabilan tečaj nema realnu alternativu. Dodao je da još možda godinu dana možemo ovako izdržati, jer novca vani ima, no upozorenje iz ECB-a valja ozbiljno shvatiti jer prijeti potpuni gubitak konkurentnosti sa svim mogućim implikacijama.

Izvor: Net.hr

hrvatskobratstvo @ 10:54 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
ponedjeljak, listopad 4, 2010


hrvatskobratstvo @ 14:41 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare


hrvatskobratstvo @ 14:32 |Komentiraj | Komentari: 0
petak, listopad 1, 2010
Čak 78 posto ispitanika smatra da zemlja ide u pogrešnom smjeru, a rad Vlade Jadranke Kosor ne podupire 71 posto ispitanika.

Da su danas izbori, 31,4 posto građana bi glasovalo za SDP, dok bi za HDZ bilo njih 26 posto, pokazalo je istraživanje agencije Ipsos Puls za Novu TV. Treća stranka je i dalje HNS (7,5%), a izborni prag prelaze još HSP, HSU i HSS.

Razina optimizma koja je zadnjih nekoliko mjeseci u silaznoj putanji u rujnu je dosegla najnižu razinu ikada, a birači svih stranaka u većini imaju negativan stav o smjeru u kojem se zemlja kreće. Predsjednik Josipović i dalje predvodi listu najpopularnijih političara.

hrvatskobratstvo @ 12:16 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
srijeda, rujan 8, 2010
'Točno se znala pozadina svakog spornog posla, tko ga je gurao, kako se izvlačio profit i kamo je odlazio. Nakon nekih takvih poslova, gotovina se doslovno u velikim kartonskim kutijama odnosila u središnjicu HDZ-a', izjavio je izvor blizak Mravku o poslovanju u HEP-u.

Bivši predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede, koji se nalazi u pritvoru, u više je navrata protekloga tjedna boravio u prostorijama USKOK-a. Navodno je Mravkov odvjetnik Branko Šerić izjavio kako će se Mravak braniti istinom, pa Nacional piše kako se pretpostavlja da će krivnju prebaciti na bivšeg premijera Ivu Sanadera, po čijem su se nalogu sklapali brojni diskutabilni poslovi u HEP-u.

Osobe bliske Mravku tvrde kako je on istražiteljima USKOK-a odlučio detaljno ispričati apsolutno sve okolnosti u kojima je tijekom pet godina bio predsjednik Uprave HEP-a. "Kada se dijelio kolač, tada nije samo HDZ imao svoje posrednike, nego je svoje ljude u takvim situacijama imao i HSS.

Točno se znala pozadina svakog spornog posla, tko ga je gurao, kako se izvlačio profit i kamo je odlazio. Nakon nekih takvih poslova, gotovina se doslovno u velikim kartonskim kutijama odnosila u središnjicu HDZ-a", izjavio je za Nacional izvor blizak Mravku.

Izvor: Danas.hr

hrvatskobratstvo @ 07:11 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
petak, srpanj 16, 2010


hrvatskobratstvo @ 13:51 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
srijeda, srpanj 14, 2010
I DOK se u regiji države oporavljaju, stručnjaci upozoravaju da Hrvatska tone sve dublje i dublje, no nitko ne želi javno izreći, iako vjerojatno znaju, što nas zapravo čeka i kakva je naša budućnost. Nažalost, kako se čini, crna. Ekonomski stručnjak dr. Slavko Kulić za Index je otkrio, kako tvrdi, ono što se zna već dvadesetak godina, da nam najgore tek slijedi i da ćemo bankrotirati. "Već godinama stižu upozorenja o gospodarskom slomu države, a nitko i ne sluti kada će uslijediti najgore: tek krajem 2011. ćemo vidjeti što će se dogoditi", upozorava Kulić.

Prema njegovim riječima, još krajem devedesetih se znalo da je hrvatsko gospodarstvo prepušteno slučaju i da ga nema tko pratiti sa strane države. Naime, bivša Narodna banka riješila se svih 40 nacionalnih banaka, a kako su banke nestajale, hrvatsko gospodarstvo je bilo u nemilosti stranih državnih banaka. "Tada je bilo puno 40 domaćih banaka, a danas nije 45 stranih", kaže Kulić. Hrvatsko gospodarstvo više nije imalo moć kapitala, to su preuzele banke čije su kamatne stope uvijek bile veće od onih u Europi. "Već tada se znalo da hrvatsko gospodarstvo, a s njim i hrvatsko društvo, klizi u silaznu spiralu dugovanja. Već tada sam znao da će hrvatska stvarnost doći u stanje egzistencijalne anksioznosti, stanje u kojem živimo sa spoznajom da ono što imamo i stvaramo neće biti dovoljno da plaćamo privatne i državne dugove", priča nam Kulić i dodaje kako su se sva upozorenja koja je imao tada ostvarila.

"I sad kad govorimo o hrvatskom gospodarstvu pitanje je što je više hrvatsko ako se nalazimo u zoni kapitalne insolventnosti, stanju u kojem su glavnica i kamate diktat kapitala i u kojem ono što imamo više ne vrijedi. Što je uopće naše ako mi nemamo mogućnost izračunati konsolidirani dug?", pita se Kulić.

"Krajem 2011. dogodit će se bankrot i države i kućanstava, pojedinaca, jer će rasti kamate i tečaj. Ono što imamo je svakog dana sve manje vrijedno, a novac je svakog dana sve jači. Dakle, ako netko ima stan na kredit, taj stan vrijedi sve manje i manje, a tečaj i kamate rastu. Idemo u škare, nismo razumjeli da nam način života na dug oduzima pravo da biramo slobodu i demokraciju jer smo mi izabrali neslobodu", pojašnjava nam ekonomist čijih riječi se mnogi pribojavaju. "Nemamo monetarne vlasti ni središnje banke da spriječi bankrot", govori Kulić.

Rješenja ima, smatra Kulić, no pitanje je koliko smo svjesni svega toga što se događa i što nam prijeti, jer ako nismo svjesni onoga što nam prijeti, ne možemo se ni spasiti. "Dakle, prvo se moramo osvijestiti, zatim vratiti sve što je ukradeno i nacionalizirati, a zatim zaustaviti daljnju beskoncepcijsku privatizaciju. Moramo se osvijestiti jer smo izgubili sposobnost upravljanja sobom", priča nam Kulić.

"Naš problem nije tako jednostavan jer se tiče karakterologije društva, naroda, koji je pristao biti vođen na dug i rasprodaju imovine. Znači, moramo osvijestiti mentalni sklop koji je duboko unutar društva", kaže Kulić i zaključuje: "Za takav način vođenja društva nitko nije dobio mandat. To moramo nepodmitljivo osvijestiti".

Izvor: Index.hr

hrvatskobratstvo @ 09:46 |Komentiraj | Komentari: 0
Zadnji priznali: Ministar financija i bivši premijer su nas godinama tješili da nema krize. Uskoro ćemo postati najveći dužnici u Europi, tvrde ekonomisti.

Najnovijim zaduživanjem plaćamo ono što je već potrošeno i to nam neće dugo potrajati. Za dvije godine imat ćemo velikih problema sa otplatama svih državnih dugova sa kamatama, rekao je ekonomski analitičar Ante Babić na najnovije Šukerovo zaduživanje.
- Bilo bi puno pametnije i financijski isplativije da se obratimo za pomoć Međunarodnom monetarnom fondu kao što su to napravile Srbija i BiH, ali ova Vlada nema muda napraviti to. Grčka će krajem godine prestati biti ekonomski problem, a Hrvatska bi mogla postati najveći dužnik u Europi - kaže Babić i pojašnjava da bi pomoć MMF-a podrazumijeva i bolne rezove koja sadašnja vlast uporno odgađa i zadužuje se kako bi kupovala socijalni mir. Izdavanje državnih obveznica s prinosom kakav ugovara Hrvatska- više od 6,6 posto - inozemnim tržištima vrlo je atraktivno.

- Saniranje starih dugova doći će na naplatu i sljedeće godine kada nas opet čeka novo zaduženje- pojasnio je Novotny i rekao da Hrvatska još otplaćuje inozemne dugove od prije 30 godina, kao što je kredit za nikad otvorenu tvornicu glinice u Obrovcu. Novo zaduženje države izdavanjem obveznica je kao dizanje kredita sa visokom kamatnom stopom kako bi jedna obitelj pokrila svoje neplaćene rate prijašnjih kredita. Iako se kratkoročno rješenje čini izvedivim, jer uz otplaćenu ratu starog kredita ostane još nešto novca za hranu, dugoročno takvo nešto vodi u bankrot. Same obveznice komad su papira kojim država kao izdavatelj jamči da će u nekom roku vratiti novac sa kamatom.

SVAKI HRVAT ROĐENJEM JE VEĆ DUŽAN 74.000 KUNA
Od danas, s najnovijim zaduživanjem od 13,4 milijarde kuna, svaka novorođena beba u Hrvatskoj dužnija je 3.020 kuna. Bebe rođene jučer bila su, samo kratko, dužne 70.980 kuna. Za usporedbu to je iznos kojim bi 43.000 trudnica moglo godinu dana primati prosječnu porodiljnu naknadu.

NEMAJU RJEŠENJA, A NE ŽELE POMOĆ MMF-a
Dok je svijet u ljeto 2007. naveliko brujao o globalnoj financijskoj krizi, ministar financija Ivan Šuker tješio je javnost.
- Odgovorno tvrdim da Hrvatskoj ne prijeti financijska kriza - rekao je u listopadu 2007. Godinu i pol kasnije  priča je polako poprimala sivi ton pa je Šuker pripovijedao ovako: 'Prvi val krize u Hrvatskoj je bezbolno prošao za financijski sektor'. U rujnu iste godine pravdao se da nitko ne može predvidjeti razmjere krize.
 - Ne treba mi MMF, znam što ću rezati - govorio je Šuker. Lanjskog proljeća tadašnji premijer Sanader tvrdio je da je zaduženje znak da imamo dobru ekonomsku politiku. Krajem 2009. Šuker nas je tješio da se uspješno borimo s krizom. U ožujku se branio da neće biti novog rebalansa, a kad je do njega došlo, rekao je kako neki ne shvaćaju da je kriza.

Izvor: 24 sata

hrvatskobratstvo @ 07:21 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
četvrtak, srpanj 8, 2010
Predsjednik Uprave HEP-a, Leo Begović, u kasnom Dnevniku HTV-a izjavio je kako ta državna tvrtka želi smanjiti zahtjev za poskupljenjem struje. Električna energija tako bi trebala poskupjeti između osam i devet posto, koliko je HEP tražio od Vlade. Begović je obrazložio da će struja poskupjeti zbog većih cijena plina. Obećao je da će se socijalno ugrožene građane posebno zaštititi. Begović kaže kako ne može reći kada će točno poskupjeti struja. 'Zbrinjavanje' odnosno otkaz u HEP-u može očekivati između 500 do 700 radnika.

Izvor: 24 sata.

hrvatskobratstvo @ 07:11 |Komentiraj | Komentari: 0

Guverner Željko Rohatinski predviđa deficit 50 posto veći od onoga što je najavljivano, a nakon crnih brojki koje iznosi te s obzirom na stalna zaduženja zaključuje kako ovako dalje ne ide. Vladi preporučuje hitno rezanje rashoda.

Guverner HNB-a Željko Rohatinski govoreći sa saborske govornice građanima je ponovno ulio strah. Njegove brojke i crne prognoze kažu: deficit konsolidirane države, u koju su, osim proračuna, uključeni i izvanproračunski fondovi, Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste i tako dalje, ove bi godine mogao nabujati na 21 milijardu kuna!

Hrvatska narodna banka u taj je deficit, između ostalog, uračunala i protestirana jamstva za brodogradnju, koja procjenjuje na oko 2,5 milijardi kuna, te povrat duga umirovljenicima za koji će trebati naći novac u proračunu. Deficit o kojem govori Rohatinski bit će čak 50 posto veći od onog koji je dosad predviđan. A Šuker uz otplatu kredita od 26 milijardi kuna, ove godine mora iznaći čak 47 milijardi kuna. I sve to uz pad BDP-a od 1,5 posto i 4 posto manje porezne prihode. Prema svemu tome prihodi bi trebali biti manji, a rashodi veći.

"To dalje tako ne ide. Prvu stvar koju Vlada mora učiniti je fiskalna prilagodba. I MMF i Europska centralna banka su kazali ono što svatko vidi: pored ovakve porezne presije, veće nego u konkurentskim zemljama, jedini način fiskalne konsolidacije je bitno rezanje rashoda. Toga su svjesni i u Vladi, samo moraju za to imati snage", kazao je guverner za Jutarnji list.
Dakle, po njegovu mišljenju Vlada bi trebala napraviti radikalan rebalans proračunskih rashoda i to hitno.

Ministar Šuker samo teoretski može ove godine na životu održavati državne financije zbog kojih se u Sjedinjenim Državama opet zadužio za novih 1,25 milijardi dolara. No u jesen će mu nedostajati još milijardu eura, dok će se u zemlji zadužiti za 4,5 milijardi kuna.

Guverner Rohatinski kaže da kod takvog zaduživanja i takvih deficita investitori postaju jako obazrivi, jer bi nam time javni dug porastao na 47 posto BDP-a, vanjski bi dug premašio sto posto BDP-a, a bit će povećan i proračunski deficit. A dobro j poznato što obazrivi investitori mogu učiniti pojedinim zemljama. K tomu, Hrvatskoj uz rast duga prijeti i loš kreditni rejting, a to donosi više kamate na kredite.



Danas.hr
07.07.2010.
hrvatskobratstvo @ 07:10 |Komentiraj | Komentari: 0
utorak, lipanj 15, 2010
Na ovim prostorima se tajkunizacijom i dolaskom najprimitivnijih verzija priučenih kapitalista, kojima su put utabali upravo istaknuti članovi premijerkinog HDZ-a, odavno odustalo od istinskih radničkih prava – poštene naknade za obavljeni rad i učinkovitog kažnjavanja onih koji se ne drže pravila igre.

Nije jasno je li premijerka, onako lagodno okružena klimačima glave, istomišljenicima i svojim interesima vođenim poslodavcima uopće, shvatila što joj se u posljednjih tjedan dana događa u državi. Ako je suditi prema sadržaju njenog obraćanja javnosti, percepcija joj je vidno zamućena. Premijerka je shvatila kako ljudi masovno ne potpisuju peticiju protiv još jednog zakona koji će ih opaliti po ionako praznom novčaniku, shvatila je i da je to, zapravo, potpis pobune protiv sve lošije kvalitete života, ali nije mogla ili nije željela shvatiti da je svakim novim potpisom građani njene države upozoravaju kako za to što i kako radi svakim danom ima sve manju podršku.

Potpuno je nevjerojatno, naime, da je ona doista pomislila da kolone ljudi danima dolaze do štandova sindikata i potpisuju peticiju za referendum samo zato jer im je stalo do očuvanja radničkih prava u Hrvatskoj. Radnička prava u ovoj su državi već godinama čista iluzija. O njima se ne može ozbiljno razgovarati u državi u kojoj je uobičajeno mjesecima raditi i ne dobivati plaću, raditi na crno, godinama strepiti svakih tri do šest mjeseci ne znajući hoće li se gazda smilovati i produžiti ugovor o radu na 'određeno' ili naći nekog novog očajnika čiju će pokornost uvjetovati isti takav ugovor. Ne, na ovim prostorima se tajkunizacijom i dolaskom najprimitivnijih verzija priučenih kapitalista, kojima su put utabali upravo istaknuti članovi premijerkinog HDZ-a, odavno odustalo od istinskih radničkih prava – poštene naknade za obavljeni rad i učinkovitog kažnjavanja onih koji se ne drže pravila igre.

Teško je da većina onih koji ovih dana potpisuju peticiju nisu toga svjesni kada su i sami na vlastitoj koži osjetili hrvatsku verziju nekih od 'radničkih prava'. U tom je smislu razumljiv pravednički bijes sindikalnog konvertita Borisa Kunsta, koji u udobnom bijelom odijelu HDZ-ovog saborskog zastupnika tumači kako mu nikako nije jasno zbog čega se sada te mase koje je nekada i sam vodio bune. Ministar gospodarstva, a donedavno prvi čovjek Hrvatske udruge poslodavaca Đuro Popijač bio je još izravniji, te je naveo kako sve skupa više nema veze sa Zakonom o radu, te da o tome svjedoči uključivanje "nekih političara" u cijelu akciju. No, ono što je Popijač propustio primijetiti je činjenica da su isti ti "političari" (čitaj šef SDP-a Zoran Milanović) pričekali i potpisali tek kada su vidjeli kolika masa ljudi je spremna svojim parafom ustati protiv Vlade. A ako je čak i Milanović shvatio da ovaj vlak ne bi smio propustiti, onda je situacija doista ozbiljna.

Ono što Popijač i njegova šefica Jadranka Kosor ne mogu ili ne žele još priznati je da im ovaj put neće pomoći traljava objašnjenja da su građani izmanipulirani i zapravo ne razumiju svu mudrost i svrhovitost nastojanja Vlade da izvede zemlju iz krize. Nastojanje da očiti bunt protiv vladajuće politike protumače neukošću puka pokazuje razmjere njihove arogancije i bahatosti. Za razliku od premijerke i članova njezina kabineta koji imaju stalnu potrebu ponavljati mantru o teškoj krizi i besparici u kojoj se zemlja našla, jer ni jedno ni drugo na svom standardu još nisu ni počeli osjećati, potpisnicima peticije odavno je sve jasno. Jasno im je da, dok je god ove vlasti, jedini teret krize trebaju snositi oni, i to više, čini se, ne žele mirno trpjeti.

Upravo zato posljednji istup premijerke Kosor pokazuje priličnu dezorijentiranost i gubitak veze sa stvarnošću koja je okružuje. Jer poručiti bijesnom narodu kako "niti jednim potpisom neće učiniti ništa da bude više novca za plaće i mirovine" samo je dolijevanje ulja na već potpirenu vatricu. Pučkim jezikom, premijerka je zapravo poručila da glas protiv nje i njenog načina vođenja zemlje ne vrijedi ništa. Znači li to da ćemo kao konačnu mjeru u borbi protiv krize proglasiti i ukidanje prava glasa?! Teško. Tako daleko ne bi išla čak ni ova Vlada. Prije će biti da će građani prvom prilikom iskoristiti jedno od rijetkih prava koje im je još preostalo i glasati protiv nje.

Izvor: Net.hr

hrvatskobratstvo @ 12:28 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
subota, svibanj 15, 2010


hrvatskobratstvo @ 20:23 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
"U Hrvatskoj posuđujemo najviše građanima jer nemamo kome drugome. Svaki put kad dođem u Hrvatsku začudim se od čega vi živite. Imate najveće plaće u regiji iza Slovenije, a nepostojeću industriju. Kad bi u Hrvatskoj postojala poduzeća kojima bismo mogli posuđivati, posuđivali bismo njima", odgovorio je na pitanje Business.hr-a o kreditnim plasmanima u Hrvatskoj Herbert Stepic, direktor Raiffeisen Internationala.

Stepic je izjavio kako očekuje da će ove godine loši krediti u regiji doživjeti vrhunac i doseći 12 posto, ali je najavio i kako očekuje ekonomski oporavak regije i rast BDP-a od 3,4 posto.

Regija se i dalje neće moći sama financirati i bit će potrebno da banke plasiraju novac, ali je situacija danas već puno bolja nego ranije i Raiffeisen je sretan što može posuđivati.

Eurozona je aranžmanom od 750 milijardi eura spašena, misli Stepic, ali se može očekivati da će se tečaj dolar/euro do kraja godine spustiti na 1,20 do 1,25 dolara za euro.

hrvatskobratstvo @ 20:08 |Komentiraj | Komentari: 0
ZAGREB – Mogu li Vladini ministri izbjeći ispitivanje u istražnom postupku koji se danas vodi zbog HEP-ove prodaje struje TLM-u? Svakim danom argumenti da se ispitaju i ministri sve su jači, a posljednji među njima jest i Vladin dokument od 19. travnja 2007. godine, kojim je prihvaćena ponuda domaćeg konzorcija za TLM, a koju je potpisala osobno tadašnja potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor.

Tom odlukom je domaći konzorcij Adrial odabran za privatizaciju TLM-a na javnom natječaju raspisanom tri i pol mjeseca ranije. Navedena »Odluka o prihvaćanju ponude za kupnju dionica društva Tvornica lakih metala d. d., Šibenik« dio je predmeta TLM-a u Hrvatskom fondu za privatizaciju, a njen faksimil u posjedu je našeg lista.

Riječ je o odluci donesenoj na zatvorenom dijelu Vladine sjednice od 19. travnja 2007. godine. Budući da Vlada nema praksu objavljivanja dokumenata donesenih na zatvorenim sjednicama, odluka nije dostupna na službenoj internet stranici Vlade, ali je sastavni dio HFP-ove dokumentacije u vezi TLM-a.

Sama odluka prilično je formalnog karaktera, ali je njom u ime Vlade prihvaćena preporuka Upravnog odbora HFP-a da Adrial bude izabran za preuzimanje TLM-a. U odluci se tek konstatira da je Vlada prihvatila ponudu konzorcija za preuzimanje Vladinog udjela od 80,2 posto u TLM-u, nominalne vrijednosti 442 milijuna kuna.

Potpisana od Jadranke Kosor, ta je odluka stupila na snagu s danom donošenja. Činjenica da Ivo Sanader nije osobno potpisao odluku nije značajan izuzetak jer je Jadranka Kosor na dužnosti Vladine potpredsjednice relativno često potpisivala razne dokumente u ime Vlade. Ali sigurno baca novo svjetlo na poruke Damira Polančeca da je kriv koliko i uži kabinet Vlade te daje dodatni argument onima koji smatraju da su i članovi Vlade, uključujući i današnju premijerku i bivšeg premijera, trebali biti saslušani o cijeloj problematici HEP-a i TLM-a.

Zasad, kako se neslužbeno doznaje, nisu ispitani niti svi članovi Nadzornog odbora HEP, niti je ispitan itko od ministara, premda su, uz Damira Polančeca, u Upravnom odboru HFP-a sjedili i ministri Ivan Šuker, Petar Čobanković i Božidar Kalmeta. Da se u Vladi o privatizaciji TLM-a raspravljalo u više navrata, već smo izvijestili, a to je jasno iz javno dostupnih dokumenata i audio zapisa na Vladinoj internet stranici. O privatizaciji TLM-a raspravljalo se i u samom HDZ-u, što nam je potvrdilo više izvora. Dapače, trokut HEP – TLM – Aluminij Mostar prije je rezultat tih sastanaka nego Vladinih sjednica jer se Mijo Brajković iz mostarskog Aluminija na sastanku s operativnim vodstvom HDZ-a žalio upravo da više ne može dobiti električnu energiju po cijeni koja bi mu bila rentabilna za proizvodnju.

Izvor: Novi list

hrvatskobratstvo @ 20:05 |Komentiraj | Komentari: 0
Predsjednica Vlade Republike Hrvatske Jadranka Kosor uručila je srbijanskom premijeru Mirku Cvetkoviću hrvatski prijevod pravne stečevine Europske unije u petak u Banskim dvorima u zalog dobre suradnje, prijateljstva između dviju zemalja i kao potporu Srbiji na putu prema EU.
"Želim da ovaj čin bude uistinu zalog naše dobre suradnje, prijateljstva između dvije naše zemlje i naša snažna potpora našem susjedu. Mislim da mogu reći da tom svečanom predajom... otvaramo jednu sasvim novu knjigu u suradnji između dvije susjedne zemlje", izjavila je Kosor uručujući Cvetkoviću prijevode na tiskovnoj konferenciji nakon sastanka dvoje premijera.

U te prijevode RH je uložila oko 8 milijuna eura i radi se o 100.000 stranica prijevoda, kazala je Kosor i podsjetila je da je drugim susjedima, zemljama jugoistoka Europe, već predala prijevod na konferenciji u Brdu kod Kranja u ožujku ove godine.

"Hrvatska će snažno, to je poznata činjenica, podupirati sve svoje susjede, cijeli jugoistok Europe na njihovom europskom, euro-atlanstskom putu, a svakako u tom smislu i Republiku Srbiju. Naša potpora je stvarna i mislim da će ona biti još snažnija u trenutku kad Hrvatska postane 28. članica Europske unije", istaknula je.

"Mi smo zadovoljni što je Hrvatska praktički pri kraju tog puta (u EU)... jer će nam to omogućiti da iskoristimo iskustva, bilo u obliku savjeta ili druge vrste potpore, kao što je i ova koju ste upravo vidjeli vezano za ove prijevode", rekao je Cvetković novinarima.

Srbijanski premijer je istaknuo važnost uspostave "duha suradnje". "Naravno, mi time ne želimo reći da su problemi koji su do sada postojali svi riješeni, ali želimo reći da postoji dobra volja i interes i želja da se oni rješavaju na jedan konstruktivan način s najboljom namjerom za obje strane".

U tom smislu se razgovaralo o početku rada zajedničkog povjerenstva za rješavanje granica i o nestalim osobama, kao i o pravima iz sporazuma o sukcesiji. Što se tiče sukcesije dogovoreno je da se ubrza rješavanje tog pitanja. Kosor je izrazila uvjerenost da će se intenzivirati i rješavanje pitanja nestalih osoba.

Što se tiče suradnje između dviju zemalja, Kosor je rekla da je kriza izazov za bolju i tješnju gospodarsku suradnju. "Konstatirali smo da upravo u vremenima krize u kojima živimo prepoznajemo mogućnost građenja novih mostova u gospodarskoj suradnji".

Na pitanje novinara jesu li među temama razgovora bile i inicijative za međusobno povlačenje tužbi za genocid, Cvetković je rekao da je stajalište srpske strane da je ona "spremna povući tužbu, naravno ako se postigne dogovor o istodobnom povlačenju tužbi, bez ikakvih dodatnih uvjeta".

Kosor je rekla da se o tome nije konkretno razgovaralo, da odluku o tome može donijeti samo vlada koja do sada nije o tome raspravljala, ali da smatra da je iznimno važno da se, bez obzira na stajalište vlada prema tom pitanju, Hrvatska i Srbija okreću budućnosti. "Međutim, isto tako mislim, i to govorim u ime Vlade RH, da je jako važno potpuno jasno se odrediti prema zločinima Miloševićeve politike, dakle zlu koje je ta politika, koja je bila agresorska, izazvala i zapravo nanijela zlo svima nama koji živimo na ovom području. To sasvim sigurno prema stajalištu Vlade RH nije bilateralno pitanje nego je to temeljno važno pitanje privrženosti europskim standardima kojima svi težimo".

Izvor: Monitor.hr

hrvatskobratstvo @ 20:00 |Komentiraj | Komentari: 0
ZAGREB - Porezno opterećenje plaća prošle je godine smanjeno u 24 od 30 zemalja OECD-a, svjetske Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj. S druge strane, Hrvatska je među manjom skupinom zemalja koje su, upravo suprotno, u krizi odlučile povećati poreze, što je dodatno utjecalo na smanjenje raspoloživog dohotka građana i pad potrošnje.

Šukerovo priznanje

Uvođenjem kriznog poreza prošle godine na primanja veća od 3000 kuna Hrvatska je samo dodatno učvrstila svoj položaj među zemljama s najvećim poreznim klinom. Nakon što je Vlada odlučila ranije ukinuti “harač”, čak je i ministar financija Ivan Šuker priznao kako su jednom nasjeli na priču o kriznom porezu pa nikakvi slični porezi više ne dolaze u obzir. Prema podacima OECD-a, najveći pad poreznog opterećenja na plaće od 2,66 posto poduzeo je Novi Zeland, i to kao zemlja koja je ionako u krugu onih s najnižim poreznim klinom. Među zemljama OECD-a, Irska je, pak, lani najviše povećala porezno opterećenje na plaće, i to za 1,54 posto.

Hrvatska je s kriznim porezom od dva posto na primanja od 3000 do 6000 kuna te četiri posto na primanja veća od 6000 kuna zemlja koja je najviše povećala porezni klin.

Tri nove stope

Prema analizi Ivice Urbana iz Instituta za javne financije, za pojedinca bez djece i stopom prireza od 10 posto pri minimalnoj bruto plaći od 2814 kuna porezni klin u Hrvatskoj iznosi 34 posto. Za prosječnu bruto plaću od oko 7700 kuna povećava se na 42 posto, a za dvostruku prosječnu bruto plaću doseže 49 posto. Nakon tog iznosa raste sve do 58 posto za relativno visoke plaće. To će se porezno opterećenje dijelom smanjiti od 1. srpnja uvođenjem triju novih poreznih stopa na dohodak, a zatim i ukidanjem kriznog poreza. Međutim, Hrvatska će zadržati poziciju zemlje s visokim poreznim opterećenjem na rad zbog velikih izdvajanja za doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

- Porezno opterećenje u Hrvatskoj je prilično visoko, a naš dugoročni razvoj ovisit će o njegovu smanjenju te o drugim nužnim reformama - zaključuje Ivica Urban.
Visoki porezi u Italiji

Talijani su u skupini onih koji se žale na visoko opterećenje plaća pa supružnicima s dvoje djece nakon plaćanja poreza i doprinosa godišnje ostane neto zarada od 26.470 dolara. Prema analizi OECD-a, riječ je prosječnim plaćama prema paritetu kupovne moći, a taj parametar pokazuje da je lani najbolje živio bračni par u Luksemburgu, koji je godišnje raspolagao s dohotkom od 50.482 dolara. Na dnu su stanovnici Slovačke i Poljske s budžetom do 15.000 dolara.
Budžet od 129 tisuća kuna

Hrvatska nema izračun prosječne plaće prema kupovnoj moći, a prema posljednjim podacima Zavoda za statistiku, žene su 2008. zaradile prosječnu plaću od 4823 kune. Muškarci su iste godine zaradili prosječnu plaću od 5418 kuna. Dakle, ako se uzme da su supružnici zarađivali prosječnu plaću u državi, a porezne olakšice za dvoje djece prijavili su na plaću supruga, zaradili su 128.748 kuna ili malo više od 25.000 dolara.

Izvor: Jutarnji list

hrvatskobratstvo @ 19:56 |Komentiraj | Komentari: 0
četvrtak, svibanj 6, 2010
Dok banke snižavaju kamate na štednju, kamate na gotovinske nenamjenske kredite i dalje su općenito dosta visoke i u prosjeku se kreću oko 10 ili 11 posto, no visoke su i naknade koje se na gotovinske kredite pak kreću od 1,25 pa čak do pet posto od iznosa kredita. Tako da, iako je nominalna kamatna stopa primjerice 10,90 posto, efektivna se kamata kod kraćih rokova roka otplate zna popeti i iznad 14 posto, što je inače granica za najvišu dopuštenu ugovornu nominalnu kamatnu stopu te je više i od kamata na minus po tekućem računu, koje se obično kreću od 13,5 do 13,99 posto, odnosno moraju biti niže od spomenute granice.

Mnoge je ova kriza i recesija natjerala u dopuštene (ali i nedopuštene) minuse po tekućem računu koji se kreću i do tri prosječne plaće, a onda se na njih mjesečno plaća dosta visoka kamata, ovisno koji se iznos koristi i koliko vremena. Na veće iznose minusa banka naplaćuje i po nekoliko stotina kuna kamata mjesečno, no ako netko želi podignuti gotovinski kredit pa se tako riješiti minusa, treba pomno izračunati da li se to uopće isplati. Iako je, naime, nominalna kamata na gotovinu za oko tri ili četiri postotna boda niža od kamate na minus, ne treba suditi na prvi pogled, već pomno proučiti sve uvjete i troškove, prije svega zbog visokih naknada koje znatno podižu ukupni trošak kredita, pogotovo ako je riječ o višim iznosima kredita i kraćim rokovima otplate.
Više kamata

Primjerice, na dulji rok otplate banci se vrati više kamata kroz sve rate, ali se trošak naknade »rasporedi« na više godina, pa se manje osjeti. Obratno, ako su rokovi otplate kraći, banci se u konačnici vrati manje kamata (u anuitetu), ali do izražaja dolazi visoka naknada i znatno podiže efektivnu kamatnu stopu. Naknadu, naime, treba jednokratno doznačiti banci, a može se oduzeti i od samog kredita.

Primjerice, na gotovinski kredit od 40.000 kuna, ako je naknada na kredit 2,5 posto, u startu banci treba dati 1.000 kuna! Na rok plaćanja od dvije godine za toliki kredit anuitet će biti oko 1.860 kuna. U konačnici se banci na ime kamata vrati oko 4.700 kuna, a plus 1.000 kuna naknade, ukupni se trošak po osnovi ova dva »nameta« penje i na 5.700 kuna, pa je efektivna kamata veća od 14 posto. Na rok otplate od tri godine mjesečna rata za ovaj primjer kreće se oko 1.300 kuna, što daje ukupno 7.000 kuna kamatnog troška i plus 1.000 kuna naknade, banci se nakon tri godine vrati 8.000 kuna. Naravno, što je rok povrata dulji, trošak kamate je viši, no naknada je ista.
Visoka cijena

Gotovinski krediti tako spadaju među najskuplje vrste kredita, no veće banke lansiraju razne potrošačke kredite i putem kartica tekućeg računa gdje banka ako se kartica koristi na prodajnom mjestu s kojim ima sklopljen ugovor ne zaračunava ni kamatu ni naknadu, ali podizanje gotovine, što je ustvari gotovinski kredit, naplaćuje. Banke visoku cijenu gotovine tumače postojećim uvjetima poslovanja, još uvijek visokim kamatama na depozite, ali i rastućim rizikom neotplate kredita uslijed općenito pogoršane i nesigurne gospodarske situacije. Međutim, od banke do banke uvjeti se ipak razlikuju, ima dosta akcija, potrošačkih pogodnosti, međutim »keš« je uvijek »keš«, ljudima najmiliji, ali zato i najskuplji.

Kamatna stopa na gotovinski kredit u Zagrebačkoj banci kreće se od 8,99 do 10,49 posto, uz naknadu od dva do tri posto, u Privrednoj banci Zagreb kamate na tu vrstu kredita kreću se od 10,60 do 11 posto, a naknade od 1,25 do čak pet posto, ovisno o bonitetu klijenta i broju korištenih proizvoda banke. U Erste banci kamate na gotovinske kredite kreću se od 10,20 do 11,90 posto, a naknade od 2,5 do tri posto od iznosa kredita, dok su primjerice u Splitskoj banci kamate na tu vrstu kredita od 8,99 do 10,49 posto, a naknade od dva do tri posto.
Pad kunskih depozita

Trend smanjenja kunskih štednih i oročenih depozita nastavio se i na početku 2010. Na to je prije svega utjecalo smanjenje kunskih depozita poduzeća, koje je samo u prva dva mjeseca ove godine iznosilo 3,2 milijardu kuna. Blagi pad zabilježen je i kod kunskih depozita ostalih financijskih institucija, dok je stanovništvo početkom godine povećalo svoje kunske depozite kod banaka, navodi se u najnovijem Biltenu Hrvatske narodne banke. Ističe se da je nastavak smanjivanja ukupnih kunskih nemonetarnih depozita rezultirao dodatnim ubrzavanjem njihova pada na godišnjoj razini, koji je na kraju veljače dosegnuo 26,6 posto.

Analitičari središnje banke navode da jedini monetarni agregat koji unatoč otežanim gospodarskim uvjetima kontinuirano raste jesu devizni depoziti. Tako su se, nakon snažnog rasta u 2009. godini, u prva dva mjeseca 2010. devizni depoziti povećali za još 1,6 milijardi kuna. Za takva kretanja najzaslužniji je sektor stanovništva, na koji se odnosilo više od dvije trećine ostvarenog povećanja. Ipak, godišnja stopa rasta ukupnih deviznih depozita blago se smanjila, pa je na kraju veljače iznosila 11,1 posto, stoji u Biltenu. Ukupni kunski štedni i oročeni depoziti kod banaka su krajem veljače iznosili 36,3 milijarde kuna i u odnosu na isto razdoblje lani manji su za 13,1 milijardu kuna. Devizni su depoziti krajem veljače ukupno iznosili 137 milijarda kuna.

Izvor: Novi List

hrvatskobratstvo @ 12:42 |Komentiraj | Komentari: 0
Ivan Šuker, ministar financija, izrazio je na brifingu u srijedu zadovoljstvo činjenicom da je manjak između prihoda i rashoda državnog proračuna za mjesec travanj iznosio “samo” 660 milijuna kuna, što je smanjenje u odnosu na prosječni mjesečni deficit iz prvog tromjesečja od 1,7 milijardi kuna.

- Taj podatak govori o tome da smo u Ministarstvu financija bili u pravu kada smo govorili da će se proračun stabilizirati nakon trećeg mjeseca - kazao je Šuker.

Tako ukupni proračunski deficit za prva četiri mjeseca iznosi 5,3 milijarde kuna, ali uz značajno usporavanje rasta deficita u travnju. Da nije došlo do toga, državnoj blagajni prijetila bi opasnost da deficit državnog proračuna već u lipnju dosegne 8,6 milijardi kuna, koliko je predviđeno planom za cijelu 2010. godinu.

No, i ovako je deficit u prva četiri mjeseca ove godine veći za čak 2,1 milijardu kuna u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kada je minus u državnoj riznici bio 3,2 milijarde kuna.

Prema podacima koje je šef državnih financija iznio, ukupni manjak prihoda u prva četiri mjeseca u odnosu na isto razdoblje prošle godine iznosio je 1,2 milijarde kuna, odnosno prihodi su bili manji za 3,2 posto.

Kao razlog takvog podbačaja, Šuker, međutim, ističe činjenicu da je prošle godine dobit HNB-a preusmjerena u proračun iznosila 1,3 milijarde kuna, a ove godine 350 milijuna kuna.

U prva četiri mjeseca su prihodi od poreza na dohodak bili manji za 6,1 posto, no ono što neće razveseliti jedinice lokalne uprave jest činjenica da bi novim stopama poreza na dohodak prihodi od tog poreza bili manji za 1,5 milijardi kuna, a većina tih prihoda ide upravo općinama, županijama i gradovima.

To znači da bi se općine i gradovi mogli naći u grdnim financijskim problemima nakon što na snagu stupe nove porezne stope poreza na dohodak, koje bi na sjednici Vlade u četvrtak trebala objaviti premijerka Jadranka Kosor.
Poslovni trošak

Ministar financija je pritom naveo i podatke za 2008. prema kojima je na ime poreznih olakšica za građane povrat poreza iznosio 500 milijuna kuna, što znači da će ukidanjem tih olakšica i uvođenjem novih poreznih stopa na dohodak građani biti u dobitku od milijardu kuna.

Ukupno je u 2008. prijavljeno 504 tisuće poreznih olakšica, od čega 159 tisuća na ime životnih osiguranja, 223 tisuće za dopunsko zdravstveno osiguranje, 38 tisuća za treći mirovinski stup, te 179 tisuća na ime zdravstvenih usluga.

- No, istodobno s ukidanjem poreznih olakšica za građane, za poduzeća će uplate radnicima za treći mirovinski stup i dodatno zdravstveno osiguranje biti tretirane kao poslovni trošak, što znači da na njih neće morati plaćati porez, što će biti poticaj da se na taj način isplaćuju te stavke - rekao je Šuker.

Kao trajni strukturni problem državnog proračuna, on je naveo činjenicu da će zbog manjka prihoda od doprinosa za mirovinsko osiguranje iz prihoda proračuna morati biti nadoknađeno oko 16 milijardi kuna za isplatu mirovina u ovoj godini, a za funkcioniranje zdravstva oko četiri milijarde kuna.

Na pitanje kako će u proračunu nadoknaditi prihode od kriznog poreza čije se stope ukidaju u drugom dijelu godine, što će proračun stajati oko 700 milijuna kuna, ministar financija je kazao kako to za sada ne može kazati, ali da će u idućih mjesec i pol dana biti razdoblje donošenja bitnih odluka u resoru njegova ministarstva.

Rashodi državnog proračuna u prva četiri mjeseca su iznosili 40,3 milijarde kuna i bili su za 1,7 posto veći nego u istom razdoblju prošle godine, a najviše su rasle naknade za nezaposlene koje su bile za 192 milijuna kuna veće nego u istom razdoblju 2009., dok će na kraju godine biti dvostruko veće od naknada za nezaposlene u 2004. godini.

Izvor: Slobodna Dalmacija
hrvatskobratstvo @ 12:37 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
.:.
Nema zapisa.
Jutarnji Naslovnica
Nema zapisa.
N E T . HR v i j e s t i
Nema zapisa.
Oglasnik

Arhiva
« » sij 2018
  • p
  • u
  • s
  • č
  • p
  • s
  • n
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
  • 31
Linkovi
  • www.posao.hr
  • www.moj-posao.hr
Hrvati u inozemstvu
  • Hrvati.de
TagList
Trenutno
Brojač posjeta
781529
J a v n o . c o m
Nema zapisa.
Index.hr
Nema zapisa.